Fizička priprema je nezaobilazan uslov za svakog sportistu, a naročito za usprešnog hokejaša. Osim snage i brzine, hokej zahteva i druge motoričke sposobnosti. Fizička priprema hokejaša deli se na dva perioda: na ledu i van leda. Kod nas su ova dva perioda gotovo jednaka po trajanju (po 6 meseci), dok je u zemljama sa boljim uslovima za bavljenje hokejom, period van leda znatno kraći (između 1 i 3 meseca).

Osnovni razlog za ovako loš odnos između perioda na ledu i van njega je je odnos između cene leda i finansijskih mogućnosti hokej klubova.

Zbog toga se kod nas mnogi treninzi na ledu sprovode tako da se vreme maksimalno koristi,  da bi se što više vežbale stvari koje nije moguće izvesti van leda (vežbe klizanja, dueli, igra telom, uvežbavanje akcija). Ostale vežbe (vežbe snage, preciznost šutiranja paka, izdržljivost, poboljšanje timskog duha i zajedništva) sprovode se simulacijom vežbi van leda.  

Za dobrog hokejaša bitno je da na visokom nivou ima sledeće motoričke sposobnosti: koordinacija, brzina, snaga, izdžljivost i preciznost. 

Koordinacija je sigurno najbitnija sposobnost za hokej , jer igrač u isto vrmene mora da radi i rukama i nogama, da održava ravnotežu, a da pritom nema direktnog kontakta ni sa podlogom niti sa predmetom igre.

Brzina je bitna, pre svega pri klizanju i šutiranju paka. Postoje uspešni igrači koji nisu najbrži u svojim timovima, ali oni ovaj nedostatak nadoknađuju drugim sposobnostima.

Snaga je jedana od najvažnijih sposobnosti igrača hokeja. Posebno se misli na eksplozivnu snagu, jer se u hokeju sve dešava jako brzo i potrebno je dobro i na vreme odreagovati. Start iz mesta je podjednako bitan kao i snaga udarca paka.

Izdržljivost je značajna jer igrač na ledu provede između 45 i 60 sekundi, a u trenutku kada silazi sa leda on praktično ostaje „bez daha“. Za narednih 60-ak sekundi, mora biti ponovo maksimalno spreman za igru.

Preciznost je bitna prilikom dodavanja i šutiranja paka. U toku svake izmene igrač barem jednom doda ili šutne pak, stoga je bitno da to uradi na najbolji mogući način, jer pogrešan pas dovodi protivničku ekipu u gol šansu.